E tāua ou tuipuipui
O le faia o tuipuipui o se auala faigofie ma aogā i le puipuiga o ‘oe ma isi tagata o loo tou felāta’i mai fa’ama’i matuiā. O le
Puipui Fa’ama’i o le fa’aaogaina o vaila’au puipui e tete’e atu ai e le tino fa’ama’i ina ua mae’a ona faia tuipuipui. E tusa ai ma se fa’aaliga mai le World Health Organization, o tui puipui le auala sili ona aogā i le puipuiga mai fa’ama’i ma fa’asaoina ai ola o tagata.
O nisi vaila’au puipui e fesoasoani e tete’e atu ai i fa’ama’i i le lumana’i. Fa’ata’ita’iga, o le vaila’au puipui mo le human papillomavirus (HPV) e fa’aitiitia ai le tulaga lamatia mai nisi o kanesa.
O tuipuipui e lē gata ina puipuia ai ‘oe, ae fa’apena ona puipuia ai isi tagata. O le Polokalame Puipui Fa’ama’i i le Atunu’u (National Immunisation Pogram), e maua fua ai tuipuipui mo nisi o fa’ama’i. Talanoa i lau foma’i mo nisi fa’amatalaga i le National Immunisation Program: Australian Government website
Taimi e faia ai tuipuipui
O tuipuipui e fesoasoani i lou soifua maloloina i la’asaga uma o lou soifuaga. O tuipuipui e te mana’omia, e fa’alagolago i lou matua, maloloina, soifuaga lautele ma lau galuega. Asiasi i le
Australian Government website mo fa’amatalaga i taimi e faia ai tuipuipui.
I Ausetalia, o nisi vaila’au puipui e mafai ona maua fua e tagata e agava’a ona mauaina i lalo o le National Immunisation Program, e aofia ai:
O le
NSW Immunisation Schedule e aofia ai vaila’au puipui maua fua uma i NSW ma tagata e mafai ona latou mauaina.
Auala e gaioi ai vaila’au puipui
O vaila’au puipui e faia i se tui poo vai tului, e fesoasoani e fa’amalosia lou tino i taimi e osofa’ia ai e siama ma vairusi. E fesoasoani fo’i i le fa’amalosia o lou tino e tete’e atu i fa’ama’i i se auala vave ma malosi i taimi e te ono feagai ai ma se gasegase tūgā i le lumana’i.
O le faia tuipuipui ae le’i pesia i se gasegase matuiā, e fesoasoani tele i le taofia o le alia’e mai o fa’afitauli ogaoga poo le maliu ai.
E tele ina mana’omia se vaiaso i le 3 vaiaso e puipuia ai talu ona faia le tui. O le tele o vaila’au puipui e maua mai ai le puipuiga mo se taimi ‘umi. Peita’i, o nisi vaila’au puipui e pei o le tuipuipui mo le fulu, e le ‘umi se taimi e malosi ai le puipuiga, ma e mana’omia ai ona faia se tupuipui i tausaga uma.
O nisi vaila’au puipui e pei o le KOVITI-19 ma le influenza (fulū), e ono lē mafai ona taofia ai lou pesia mai le fa’ama’i, ae mafai ona fa’aitiitia ai le matuia o āuga ma le tulaga lamatia mai nisi faafitauli.
Mo nisi fa’amatalaga i auala e puipuia ai e vaila’au puipui ‘oe ma lou ‘āiga, asiasi i le:
healthdirect - Immunisation or vaccination - what's the difference?
Tete’e fa’alafu
A puipuia ni tagata se to’atele o se atunu’u mai se fa’amai, (e auala i polokalame tuipuipui poo le pesia ai i aso ua tuana’i), e fa’afaigatā ai i lea fa’ama’i ona toe pepesi. E fa’aigoaina o le tete’e fa’alafu (herd immunity).
O le tete’e fa’alafu, e fesoasoani i le puipuiga o tagata aupito vāivāi i se atunu’u. E aofia ai pepe fou ma tagata e iai tulaga lamatia i le soifua maloloina. O le mafua’aga lea o le tāua ona faia o tuipuipui ona e lē gata i lou puipuiga, ae puipuia ai isi tagata o loo tou felāta’i.
Saogalemū o vaila’au puipui
I Ausetalia, o vaila’au puipui uma e matuā su’esu’eina e le pulega le Therapeutic Goods Administration (TGA) ina ia mautinoa e saogalemū ma aogā mo le fa’aaogāina. A pasia loa, e fa’aauau lava ona va’ava’aia le saogalemū o se vaila’au puipui. E aofia ai le lipotia sa’o i le TGA o ni āuga e alia’e mai poo nisi tulaga i le
AusVaxSafety.
E pei lava o isi vaila’au talavai, o vaila’au puipui e ono alia’e ai ni āuga e le ‘umi o fa’alogoina. E seāseā ona mafua i vaila’au puipui ni āuga e ‘umi ona fa’alogoina. Talanoa i lau foma’i pe a iai ni ou popolega i ni āuga e ono ali’ae mai ina ua mae’a ona faia sou tuipuipui.
Mo le silafia i auala e gaosia ai, su’esu’eina ma va’ava’aia vaila’au puipui, asiasi i le:
E iai a’u fesili
E lē āfaina lou fesiligia o vaila’au puipui, ma e tāua lou mautinoa i lau faai’uga e faia sou tuipuipui. O le mauaina o tali fa’atuatua’ina ona o ni molimau e fa’avae ai, e faigatā ona maua i luga o le ‘upega tafa’ilagi, ae o se vaega aogā e te amata ai o le faitauina lea o fa’amatalaga i so’otaga (links) e pei ona fa’ailoa atu i lenei lomiga, ma talanoa i lau foma’i.
E fa’apefea ona ou maua tala’aga o o’u tuipuipui?
Talanoa i lau foma’i pe o atoa uma ona faia ou tuipuipui. E mafai fo’i ona e mauaina tala’aga o ou tuipuipui i le
Medicare or myGov pe vala’au i le resitara o Puipuiga o Fa’ama’i, le Australian Immunisation Register i le 1800 653 809.
E saogalemū vaila’au puipui?
E saogalemū vaila’au puipui e fa’aaogāina i Ausetalia ma e tatau ona pasia i su’esu’ega au’ili’ili ae le’i fa’atagaina e le pulega le Therapeutic Goods Administration (TGA). O le TGA fo’i e va’ava’aia le saogalemū o vaila’au puipui ae o fa’aaogāina. Mo nisi fa’amatalaga i le saogalemū o vaila’au puipui, silasila i le:
O a ni auga e alia’e mai i tuipuipui?
O āuga ta’atele e ono alia’e mai i tuipuipui o le fiva ma le tigā, fula poo le mūmū i le itūtino na tui. O le tele o āuga e lē tigaina ma e tele lava ina mou i le mae’a ai o ni aso. O āuga matuiā, e pei o se ma’i oso i le te’ena e le tino o le vaila’au, le anaphylaxis, e matuā seāseā ona tupu.
A iai ni ou popolega i ni āuga e alia’e mai ina ua mae’a ona faia sou tuipuipui, e tatau ona e talanoa i lau foma’i.
E lē o vaila’au puipui uma e 100% o latou aogā – aiseā e tatau ai ona faia so’u tui?
O le tele o molimau fa’atuatuaina, ua iloa ai o le faia o tuipuipui le auala e sili ona aogā i le puipuiga o le atunu’u mai fa’ama’i e mafaia e vaila’au puipui ona taofia. E ui e leai se vaila’au talavai poo se vaila’au puipui e 100% sona aogā, ae o le faia o polokalame tuipuipui le auala sili e puipuia ai tagata ta’ito’atasi ma isi latou te felāta’i mai fa’ama’i ma gasegase ogaoga.
E fa’apefea e vaila’au puipui ona tete’e i fa’ama’i?
O vaila’au puipui e tui pe inuina i se suavai tulutulu, e fesoasoani i lou tino e fa’atele ai antibodies e puipuia ai ‘oe mai lou pesia i se fa’ama’i. E saunia ai fo’i lou tino e tali atu ma tau i se auala vave ma malosi i taimi e te ono pesia ai i lea fa’ama’i i se taimi i le lumana’i.
O lona uiga, o le faia o tuipuipui ae le’i pesia i ni fa’ama’i mata’utia, e fesoasoani i le puipuiga mai nisi āuga ogaoga ma le maliu ai.
Aiseā e tatau ai ona faia so’u tui puipui pe a mafaia lava e lo’u tino ona tete’e i fa’ama’i?
E mafai e lou tino ona tete’e i nisi o fa’ama’i i lona lava malosi. Peita’i, o nisi fa’ama’i e pei o le tale vivini ma le misela, e ono avea ma gasegase ogaoga, ‘umi o feagai ma āuga faigatā poo le maliu ai fo’i. O vaila’au puipui e puipuia ai ‘oe mai fa’ama’i ae e te lē a’afia ai mai tulaga lamatia o sea fa’ama’i.
O iai pea nei fa’ama’i i le taimi nei?
O nisi fa’ama’i e iai vaila’au puipui, e pei o le tale vivini ma le fulū, o loo ta’atele pea i Ausetalia. O isi e pei o le misela ma le diptheria, e lē o ta’atele i Ausetalia, ae o lo’o maua pea i atunu’u i fafo, e pei o le Pasefika ma Asia i Saute i Sasa’e. O tuipuipui e fesoasoani i le taofia o le pepesi o fa’ama’i e aumaia i Ausetalia e tagata malaga, pe na pesia ai tagatanu’u Ausetalia i tafaoga i fafo poo asiasiga i ‘āiga i atunu’u i fafo.
Aiseā ua fa’atulagaina ai fa’apenei le polokalame?
O le polokalame o tuipuipui i puipuiga o fa’ama’i, o loo fa’atulagaina i se auala e sili ona puipuia ai tagata mai fa’ama’i ogaoga i le matutua e sili ona pesia ai ma sili ona a’afia ai i se fa’ama’i. O le pulega le Australian Technical Advisory Group on Immunisation (ATAGI) e gafa ma le polokalame e fautuaina le taimi ma tagata e tatau ona faia tuipuipui i Ausetalia.
Ae fa’apefea pe a fa’atuai pe lē faia nisi o tuipuipui?
O le fa’atuai ona faia tuipuipui, o le a tu’uina ai ‘oe ma lou ‘āiga i se tulaga lamatia i le lē puipuia mai fa’ama’i matuiā. E ono āfaina ai tagata o loo maualuga le tulaga lamatia i fa’ama’i matuiā, e pei o pepe fou, tagata matutua, ma i latou e vāivā le mafaia e le tino ona tete’e i fa’ama’i.
E saogalemū le sili atu i le tasi le tuipuipui e faia i le taimi e tasi?
O nisi vaila’au puipui e mafai ona tuiina fa’atasi ma isi vaila’au puipui. Fa’ata’ita’iga, i le 18 masina le matua o se tamaititi, e fautuaina le faia o tuipuipui ‘ese’ese e 3 e puipuia ai tamaiti mai fa’ama’i ‘ese’ese e 8. O le faia fa’atasi o nisi tuipuipui i le taimi e tasi i le asiasiga i le foma’i e lē āfaina ai le tulaga mafaia e le tino ona tete’e i fa’amai. Talanoa i lau foma’i i itu’aiga vaila’au puipui e mafai ona tuiina i le taimi e tasi.
Aiseā e o’o ai i le olaga atoa le aogā o nisi vaila’au puipui, ae o nisi e mana’omia le tele o tui?
O nisi vaila’au puipui e pei mo le misela-mami-rubella ma le tane susu, e ‘umi le taimi e puipuia ai. Ae o isi vairusi e pei o le influenza (fulū) e fesuia’i i taimi uma. O lona uiga e tatau ona suia le vaila’au puipui e fa’atusa i le suiga (strain) o le vairusi ina ia mautinoa le malosi o le puipuiga.
E iai ni vaila’au puipui e tatau ona ou totogia e a’u lava?
O vaila’au puipui e lē o aofia i lalo polokalame e fa’atupeina e le malo tele poo setete, e fa’atauina e tagata pe a mana’omia. Talanoa i lau foma’i poo a vaila’au puipui e fa’atauina e tagata ta’ito’atasi.
Mo nisi fa’amatalaga
Talanoa i lau foma’i pe a iai ni au fesili pe asiasi i itulau nei i luga o le ‘upega tafa’ilagi