Fakamatala fekauʻaki mo e Ngaahi Huhu-Maluʻi´

ʻOku mahuʻinga hoʻo ngaahi huhu-maluʻi´

Ko e fai e huhu-maluʻi´ ko ha founga faingofua mo ola lelei ia ke maluʻi ai koe mo kinautolu ʻoku mou feohi´ mei he ngaahi mahaki lalahi. Ko e huhu maluʻi´ ko e founga ia ʻo hono maʻu ʻo e faito’o huhu maluʻi´ pea hoko ʻo maluʻi mei he mahaki´ hili ʻa e huhu-maluʻi´. Fakatatau ki he Kautaha Moʻui ʻa Mamani´, ko e huhu maluʻi´ ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakaʻehiʻehi ai mei he mahaki´ mo fakahaofi ha ngaahi moʻui.

ʻOku toe tokoni foki ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻe niʻihi ke taʻofi ha ngaahi palopalema moʻui lelei ʻi he kaha’ú. Hangē ko ʻeni´, ʻoku fakasiʻisiʻi ʻe he huhu maluʻi papilomavailasi´ (HPV) ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo ha ngaahi kanisā ʻe niʻihi.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono maluʻi koe ʻe he huhu maluʻi´, ka ʻoku ne maluʻi foki mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻoatu ʻe he Polopkalama Huhu-malu’i Fakafonuá ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi taʻetotongi mei he ngaahi mahaki kehekehe. Talanoa ki hoʻo kautaha tokangaekina e moʻui lelei´ pea ʻilo lahiange ki he Polokalama Huhu-Maluʻi Fakafonuá: Australian Government website.

Ko e taimi ke huhu maluʻi ai´

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi huhu-maluʻi´ ke ke moʻui lelei ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo hoʻo moʻui´. Ko e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻoku ke fiemaʻú ʻoku makatuʻunga ia ʻi ho taʻu motuʻá, moʻui lelei´, toʻonga moʻui´, mo e ngāué. ʻAʻahi ki he uepisaiti ʻa e Puleʻanga ʻAositelēliá ke ʻilo ki he taimi ke huhu maluʻi ai´.

ʻI ʻAositelēlia, ʻoku taʻetotongi ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻe niʻihi ki ha ngaahi kulupu ʻoku ‘atā ki ai ko e konga ia ʻo e Polokalama Huhu-Maluʻi Fakafonuá, kau ai ʻa e:

ʻOku kau ʻi he NSW Immunisation Schedule ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi kotoa pē ʻoku taʻetotongi ʻi NSW pea mo hai ʻoku ‘atā ki ai.  

Founga ʻo e ngāue ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi´

Ko e ngaahi faito’o huhu malu’i´ ‘i hono huhu pe tulu’i, ʻoku nau tokoni’i ho ngaahi me’a maluʻi´ ke ʻiloʻi mo fakafepakiʻi ʻa e pekitīliá mo e ngaahi vailasi fakatuʻutāmaki´. ʻOku nau teuteuʻi foki ho ngaahi me’a maluʻi´ ke leleiange mo vave ʻe ne talia ‘a e mahaki´ ʻi he taimi te ke fetaulaki ai mo e mahaki´ ʻi he kahaʻú.

ʻE tokoni ʻa hono fai ‘o e huhu maluʻi´ kimuʻa pea toki fakaeʻa ki he ngaahi mahaki fakatuʻutāmaki´ ke taʻofi ʻa e ngaahi palopalema lahi, pe aʻu pē ki he mate.

ʻOku angamaheni ʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e uike ʻe 1 ki he 3 pea toki maluʻi hili hono huhu maluʻi´. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faito’o huhu maluʻi´ ʻoku nau ʻoatu ha maluʻi taimi lōloa hili ha ngaahi tousi. Kaekehe, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻe niʻihi, hangē ko e huhu maluʻi fuluú, ʻoku nau ʻoatu ha maluʻi taimi nounouange pea ʻoku fiemaʻu leva ai ha  tousi ʻi he taʻu takitaha.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻe niʻihi, hangē ko e COVID-19 mo e fuluú, ʻe ʻikai ke ne ala taʻofi koe mei hoʻo maʻu ʻa e mahaki´ ka ʻe lava ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e mafatukituki ʻo ho ngaahi fakaʻilongá mo e fakatuʻutamāki ʻo e ngaahi palopalemá.

Ki ha fakamatala lahiange ki he founga ʻoku maluʻi ai koe mo e niʻihi ʻoku ke ʻofa ai´ ‘e he naahi faito’o huhu malu’i´, vakai ki he: healthdirect - ​Immunisation or vaccination - what's the di​fference?

Maluʻi fakatokolahi´

ʻI he taimi ʻoku malu’i ai ha kakai tokolahi ʻi ha komiunitī mei ha mahaki (ʻi he huhu maluʻi pe puke kimuʻa), ʻoku faingataʻa leva ai ke mafola ʻa e mahaki´. ʻOku ui ʻeni ko e maluʻi fakatokolahi.

ʻOku tokoni ʻa e maluʻi fakatokolahi´ ʻaki hono maluʻi ʻo e kakai ʻoku tuʻu laveangofua ʻi he komiunitii´. ʻOku kau heni ʻa e fanga kiʻi pēpē iiki mo e kakai ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi palopalema fakafaitoʻo pau. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ngata ai pē ʻi he lelei kiate koe ʻa e huhu maluʻi´, ka ʻoku ne toe maluʻi foki ʻa kinautolu ʻoku mou feohi´.

Malu ʻo e faito’o huhu maluʻi´

ʻI ʻAositelēlia, ʻoku siviʻi fefeka ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi kotoa pē ʻe he Puleʻi ʻo e Ngaahi Koloa Fakafaitoʻó [Therapeutic Goods Administration (TGA)] ke fakapapauʻi ʻoku malu mo ola lelei hono ngāueʻaki´. Ko ʻene tali pē, ʻoku hokohoko atu leva hono tokangaʻi ʻo e malu ʻo e faito’o huhu maluʻi´. ʻOku kau heni hono lipooti fakahangatonu ʻo e ngaahi nunuʻa pe ngaahi meʻa kovi ki he TGA pe ko e polokalama AusVaxSafety.

Hangē ko e ngaahi faitoʻo kehé, ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi faito’o huhu maluʻi´ ha ngaahi nunuʻa ma’ama’a taimi nounou. ʻOku hāhāmolofia ʻaupito ke fakatupu ʻe he ngaahi faito’o huhu maluʻi´ ha ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki. Talanoa ki hoʻo kautaha moʻui lelei´ kapau ʻoku ke hohaʻa ki ha ngaahi nunu’a kovi ʻe ala hoko hili ʻa e huhu-maluʻi´.

Ke ʻilo lahiange ki he founga hono faʻufaʻu, siviʻi mo vakaiʻi ʻo e ngaahi faito’o huhu maluʻi´, vakai ki he:

ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi

ʻOku sai pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e huhu-maluʻi´ pea ʻoku mahuʻinga ke ke ongoʻi loto-ma’u ʻi hoʻo fili ke huhu maluʻi´. ʻE lava ke faingataʻa ke maʻu ha ngaahi tali falalaʻanga mo makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni, ki hoʻo ngaahi fehuʻi huhu maluʻi´ ʻi he ʻinitaneti´, ka ko ha feituʻu lelei ke kamata ai´ ko hono lau ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ʻi he peesi ni pea talanoa ki hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´.

ʻE founga fēfē haʻaku maʻu hoku hisitolia ʻo hoku huhu maluʻi´?

Talanoa ki hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´ ke vakaiʻi pe ʻoku ke maʻu ʻa e fakamatala fakamuimuitaha ki hoʻo huhu maluʻi´. ʻE toe lava foki ke ke maʻu hoʻo hisitolia huhu maluʻi´ ʻo fakafou ʻi he Medicare pe myGov pe telefoni ki he Lesisita Huhu-malu’i ’a ‘Aositelēliá ʻi he 1800 653 809.

ʻOku malu fēfē ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi´?

ʻOku malu ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻoku ngāue’aki ʻi ʻAositelēliá pea kuo pau ke nau paasi ʻi he ngaahi sivi fefeka kimuʻa pea toki fakangofua ke ngāue’aki ʻe he Therapeutic Goods Administration (TGA). ʻOku toe vakaiʻi foki ʻe he TGA ʻa e malu ʻo e ngaahi faito’o huhu maluʻi´ ʻi he taimi ʻoku nau ngāue’aki ai´. Ki ha fakamatala lahiange fekauʻaki mo e malu ʻa e faito’o huhu maluʻi´, vakai ki he:

Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e huhu-maluʻi´?

Ko e  nunu’a kovi ‘oku lahi taha mei he huhu-maluʻi´ ko e mofi mo e langa, fufula pe kula ʻi he feituʻu na’e fai ai ʻa e huhú. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi nunuʻa kovi´ ʻoku vaivai pea ʻoku mole ʻiate kinautolu pē ‘i ha hili ha ngaahi ʻaho siʻi. ʻOku hāhāmolofia ʻaupito ʻa e ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki´, hangē ko e anaphylaxis.

Kapau ʻoku ke hohaʻa ki ha faʻahinga nunu’a kovi hili ʻa e huhu-maluʻi´, ʻoku totonu ke ke fetuʻutaki ki hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´.

ʻOku ʻikai ke 100% ʻa e ‘aonga ʻo e ngaahi faito’o huhu maluʻi kotoa pē – ko e hā hono ‘uhinga  ʻoku fiemaʻu ai ke u maʻu iá?

Ko e lahi ‘o e fakamoʻoni´  ko e huhu-maluʻi´ ko e founga lelei taha ia ki he moʻui lelei ʻa e kakai´ ke maluʻiʻaki ʻa e komiunitii´ mei he ngaahi mahaki ʻe lava ke taʻofi ʻe he huhu maluʻi´. Lolotonga ʻoku ʻikai ha faitoʻo pe huhu maluʻi ʻoku 100% hono  ʻaongá, ʻoku ʻoatu ʻe he huhu-maluʻi´ ʻa e maluʻi lelei taha ki he fakafoʻituitui´ mo kinautolu ʻoku nau feohi´ ʻaki hono fakaʻehiʻehi mei he mahaki´ pe puke lahi´.

ʻOku fakatupu fēfē ʻe he ngaahi faito’o huhu maluʻi´ ʻa e maluʻi´?

ʻOku ʻoatu ʻa e huhu maluʻi´ ʻi he huhu pe ko e tulu’i ngutu ke tokoniʻi ho ngaahi me’a maluʻi´ ke faʻu ha ngaahi ‘enitipoti (antibodies) ke maluʻi koe mei he ngaahi mahaki´. ʻOku ne toe teuteuʻi foki ho ngaahi me’a maluʻi´ ke leleiange mo vave ‘ene talia ʻa e mahaki´ ʻi he taimi te ke fetaulaki ai mo e mahaki´ ʻi he kahaʻú.

Ko ia ai, ko e huhu maluʻi kimuʻa pea toki fakae’a ki he ngaahi mahaki fakatuʻutāmaki´ ʻe tokoni ia ke taʻofi ai ha ngaahi palopalema lahi, pe naʻa mo e maté.

Ko e hā ʻoku totonu ai ke u huhu maluʻi lolotonga ia ʻoku ou lava ʻo maʻu ʻa e maluʻi fakanatula?

Te ke ala fakatupu ha maluʻi fakanatula mei ha ngaahi mahaki ʻ e niʻihi. Kaekehe, ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi mahaki pau hangē ko e tae-lōloá mo e mīselé ha mahaki lahi, ngaahi palopalema taimi lōloa pe mate. ʻOku maluʻi koe ʻe he ngaahi huhu maluʻi´ mei he ngaahi mahaki´ ʻo ʻikai fakae’a koe ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e mahaki´.

ʻOku kei ʻi ai pe nai ʻa e ngaahi mahaki´?

ʻOku kei lahi pē ‘i ‘Aositelēlia ni  ‘a e ngaahi mahaki ʻe niʻihi ʻoku ala taʻofi ‘e he huhu maluʻi´, hangē ko e tale mo e fulū. Ko e niʻihi kehe, hangē ko e mīselé mo e ngalo’afú, ʻoku siʻisiʻiange ʻenau maʻu heni´ ka ʻoku kei maʻu pē ia ʻi muli, kau ai ʻa e Pasifiki´ mo e Tonga-hahake ʻo ʻĒsiá. ʻOku tokoni ʻa e huhu-maluʻi´ ke maluʻi mei he ngaahi mahaki ʻe lava ke ʻomi ki ʻAositelēlia ʻe he kau folaú pe maʻu ʻe he kakai ʻAositelēlia lolotonga ʻenau folau atu pe ʻaʻahi ki ha fāmili ʻi muli.

Ko e hā e ‘uhinga ʻoku pehē ai ʻa e taimi-tēpilé?

ʻOku fokotuʻutuʻu fakalelei ʻa e taimi-tēpile huhu-maluʻi´ ke ne ‘oatu ‘a e maluʻi lelei taha mei he ngaahi mahaki lalahi´ ki he ngaahi toʻu kehekehe ʻi he taimi ʻoku lahi taha ai pe fakatuʻutāmaki taha ai ʻa e mahaki´ kiate kinautolú. ʻOku faʻu ʻe he Kulupu Fale’i Fakatekinikale ‘a ‘Aositelēla ki he Huhu-malu’i´ [Australian Technical Advisory Group on Immunisation (ATAGI)] ʻa e ngaahi fokotuʻu ki he taimi mo kinautolu ke huhu maluʻi ʻi ʻAositelēliá. 

ʻOku malu nai ke maʻu ha faito’o huhu maluʻi lahi ange ʻi he taha ʻi he taimi tatau?

ʻE lava ke fai ʻa e ngaahi huhu maluʻi ʻe niʻihi ʻi he taimi tatau mo e ngaahi faito’o huhu maluʻi kehe. Hangē ko ʻeni´, ʻi he maāhina 18, ʻoku fokotuʻu atu ki he fānaú ke nau fai honau huhu maluʻi kehekehe ʻe 3 ke maluʻi kinautolu mei he mahaki ʻe 8. ʻOku malu pē ʻa e huhu maluʻi tuʻo lahi ʻi he fo’i ‘a’ahi tatau pea ʻoku ʻikai ke toe fakamafasia ange ia ki he ngaahi me’a maluʻi´ ʻo hangē pē ia ko ha huhu maluʻi pē ʻe taha. Talanoa ki hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´ ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻe lava ke fai ʻi he taimi tatau.

Ko e hā  e ‘uhinga ʻoku tolonga ai ʻa e ngaahi faito’o  huhu maluʻi ʻe niʻihi kae fiemaʻu ʻe he niʻihi kehe ia ʻa e ngaahi tousi lahi?

ʻOku ʻi ai ha ngaahi faito’o huhu maluʻi hangē ko e miīsele-mō-rubella mo e huhunú ʻoku ne ʻoatu ha maluʻi taimi lōloa. ʻOku liliu ʻa e ngaahi vailasi kehé hangē ko e fuluú (flu) ʻi ha vahaʻa taimi. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku fokotuʻu atu ke toe ʻi ai ha toe tousi huhu maluʻi ʻoku hoa mo e ngaahi liuanga lolotonga ʻi he komiunitii´ ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e maluʻi lelei tahá.

ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻoku fiemaʻu ke u totongi maʻaku?

Ko e ngaahi faito’o huhu maluʻi ʻoku ʻikai kau ʻi he ngaahi polokalama fakafonuá pe fakapaʻanga ʻe he siteiti´ ʻe lava ke fakatau fakatāutaha ia ʻo ka fiemaʻu. Talanoa mo hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´ fekauʻaki mo e ngaahi huhu maluʻi ʻe lava ke fakatau fakatāutahá.

Fakamatala lahiange

Talanoa ki hoʻo kautaha tokangaekina ‘o e moʻui lelei´ kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi lahiange pe vakai ki he ngaahi uepisaiti ko ʻeni´

Current as at: Friday 23 May 2025
Contact page owner: Immunisation